REZULTATI SAMOPROCJENE GLASANASTAVNIKA UCENIKA BEZ TESKOCAINASTAVNIKA UCENIKA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U OSNOVNIM SKOLAMA

• Published in: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja Vol. 56; no. 1; pp. 96 - 106
• Main Authors: Kolundžić, Zdravko, Pavičić Dokoza, Katarina, Ćužić, Martina
• Format: Journal Article
• Language: Bosnian
• Published: Zagreb Sveuciliste u Zagrebu, Edukacijsko-Rehabilitacijski Fakultet / University of Zagreb, Faculty of Education and Rehabilitation Sciences 01-01-2020
• Subjects: Schools; Self evaluation; Students; Teachers; Teaching
• ISSN: 1331-3010; 1848-7734
• DOI: 10.31299/hrri.56.1.8

Glasovne sposobnosti iznimno su važne za osobe koje svoj glas koriste kao sredstvo rada, posebice kod nastavnika koji se ističu kao podskupina vokalnih profesionalaca koja je izložena mnogim rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja glasa. Malo je poznato u kojoj mjeri specifičnosti učenika, u smislu dodatnih zahtjeva koje njihovo poučavanje stavlja pred nastavnika, mogu negativno utjecati na vokalne sposobnosti nastavnika. Pritom se poglavito misli na razliku u načinu vokalne prezentacije nastavnika koji rade s učenicima bez teškoća i učenicima s posebnim obrazovnim potrebama u redovnim školama. U ovom istraživanju ispitane su dvije skupine: nastavnici koji rade u redovnoj osnovnoj školi s učenicima bez teškoća (N - 40) i nastavnici koji provode redovni program s učenicima koji imaju poremećaje komunikacije, jezika, govora i/ili oštećenje sluha (N = 30). Cilj je ispitati samopercepciju teškoća uzrokovanih poremećajem glasa izmed strok signu dviju skupina nastavnika na VHI (Indeks vokalnih teškoća) te utvrditi moguću prediktivnost kronološke dobi, godina staža, spola i pozitivne anamneze na rezultate samoprocjene. Dobiveni rezultati pokazuju kako su statistički značajne razlike izmed strok signu dviju skupina nastavnika prisutne napodljestvici VHI-emocionalno u smislu lošijih rezultata nastavnika učenika bez teškoća, dok na drugim dvjema podijestvicama i ukupnom rezultatu ne postoje statistički značajne razlike. Regresijskom analizom potvrd strok signena je prediktivnost pozitivne anamneze na rezultate VHI. Rezultati ovog istraživanja potvrd strok signuju manju pojavnost poremećaja glasa unutar skupine nastavnika koji rade s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Manja prevalencija i incidencija poremećaja glasa vjerojatno je posljedica boljih znanja о produkciji i higijeni glasa, manjeg broja učenika u razrednim odjeljenjima te korištenje elektroakustičkih ured strok signaja tijekom nastave. No s obzirom na mali uzorak ispitanika i samo rezultate samoprocjene sudionika istraživanja, buduća istraživanja trebala bi uključiti veći uzorak i objektivnije varijable u cilju provjere rezultata ovog istraživanja i implikacija koje iz njega proizlaze.