Čimbenici koji utječu na prisutnost papile između susjednih implantata i između zuba i implantata

• Published in: Acta stomatologica Croatica Vol. 53; no. 4; p. 337
• Main Authors: Freitas Santos de Andrade, Alexia Luíse, Cavalcanti de Siqueira, Rafael Amorim, Mourão Pinho, Roberto Carlos, Souza, Camila Agra, de Carvalho Farias Vajgel, Bruna, da Silva Neto, Joaquim Celestino, Cimões, Renata
• Format: Paper
• Language: Croatian; English
• Published: Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko Stomatološko društvo - Hrvatskog liječničkog zbora 19-12-2019
• Subjects: Dental Esthetics; Dental Implants; dentalna estetika; gingiva; zubni implantati
• ISSN: 0001-7019; 1846-0410
• DOI: 10.15644/asc53/4/4

Cilj: Željelo se klinički i radiološki procijeniti čimbenike koji utječu na prisutnost ili odsutnost interdentalne papile između implantata i zuba ili drugog implantata. Materijal i metode: Uzorak je obuhvatio 44 pacijenta obaju spolova u dobi između 21 i 68 godina rehabilitirana sa 114 oseintegrirajućih implantata. U retrospektivnom kliničkom istraživanju podijeljeni su prema prisutnosti ili odsutnosti interproksimalnih papila kako slijedi: 1. skupina – nema papile, 2. skupina – djelomična papila, 3. skupina – potpuno oblikovana papila. Procijenjeni su uspješnost implantata, parodontni biotip te vertikalna i horizontalna udaljenost interproksimalnih područja. Rezultati: Od 114 implantata 46,5 % smatrano je neuspješnim, a krvarenje se pojavilo u 29,8 % slučajeva. Parodontni biotip bio je u 85,1 % regija tanak i valovit. Procjena skupina prema konfiguraciji interproksimalnog prostora pokazala je statistički značajnu razliku (p = 0,007), pri čemu je 61,9 % širokih i dugih interproksimalnih prostora klasificirano kao skupina 1, a 31 % uskih i kratkih interproksimalnih prostora uvršteno je u skupinu 3. Zaključak: Zaključeno je da je morfologija interdentalnog prostora čimbenik koji je najsnažnije povezan s prisutnošću ili odsutnošću interdentalne papile.