Iskorištenje pivarskog otpada za proizvodnju proteaze pomoću mliječno-kiselog vrenja

U radu je ispitana mogućnost uporabe tri vrste čvrstog pivarskog otpada: pivskog tropa, toplog taloga i ostatka pivskog kvasca, kao podloga za uzgoj bakterija mliječno-kiselog vrenja, te je procijenjen njihov potencijal za proizvodnju proteolitičkih enzima. Prvo je upotrijebljen eksperimentalni plan...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Food Technology and Biotechnology Vol. 55; no. 2; p. 218
Main Authors: Mathias, Thiago Rocha dos Santos, Fernandes de Aguiar, Paula, de Almeida e Silva, João Batista, Moretzsohn de Mello, Pedro Paulo, Camporese Sérvulo, Eliana Flávia
Format: Web Resource
Language:Croatian
English
Published: Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu 14-06-2017
Subjects:
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:U radu je ispitana mogućnost uporabe tri vrste čvrstog pivarskog otpada: pivskog tropa, toplog taloga i ostatka pivskog kvasca, kao podloga za uzgoj bakterija mliječno-kiselog vrenja, te je procijenjen njihov potencijal za proizvodnju proteolitičkih enzima. Prvo je upotrijebljen eksperimentalni plan slijedeći metodologiju dizajna smjese za procjenu utjecaja svake vrste otpada te njihovih smjesa s udjelom proteina od 4 % na proizvodnju enzima. U predodređenim vremenskim razmacima odvajane su kruta i tekuća komponenta, te je određena aktivnost izvanstaničnih proteolitičkih enzima. Nakon odabira najboljih uvjeta, u drugom je dijelu istraživanja razvijen faktorijalni plan pokusa za procjenu optimalnog udjela proteina u podlozi (od 1 do 7 %) i optimalnog dodatka fermentabilnih šećera (glukoze, od 1 do 7 %). Ostatak pivskog kvasca imao je najveći potencijal za proizvodnju izvanstaničnih enzima, a dobiveni proteolitički ekstrakt je za 3 sata imao aktivnost od 2,6 jedinica po mililitru. Međutim, dodatak glukoze je također imao pozitivan učinak zbog malog udjela fermentabilnih šećera u podlozi, povećavajući proteolitičku aktivnost na 4,9 jedinica po mililitru. Planovi pokusa su uspoređeni ponavljanjem najboljih uvjeta, a enzimi su odvojeni taloženjem pomoću etanola. Primjenom najbolje podloge proizveden je protein, koji je nakon taloženja imao proteolitičku aktivnost od 145,5 jedinica po gramu.
Bibliography:183068
ISSN:1330-9862
1334-2606
DOI:10.17113/ftb.55.02.17.4378