Pazinska jama kao prostor svakodnevice i krajolik sjećanja

• Published in: Etnološka tribina Vol. 52; no. 45; pp. 191 - 207
• Main Authors: Paula Ferenčić, Marijana, Škrbić Alempijević, Nevena
• Format: Journal Article
• Language: English
• Published: 30-12-2022
• ISSN: 0351-1944; 1848-9540
• DOI: 10.15378/1848-9540.2022.45.09

Autorice analiziraju Pazinsku jamu kao zamišljeni krajolik, pri čemu se usmjeravaju na naracije i prakse koje uz taj prostor vezuje lokalno stanovništvo. Iscrtavaju politike zaštićenog područja, ali naglasak stavljaju na življenu svakodnevicu uz Jamu. Kombinirajući teorijske postavke antropologije krajolika i antropologije društvenog sjećanja, Jami pristupaju kao mjestu sjećanja, zahvaćajući životne priče pripadnika dviju generacija jedne pazinske obitelji. Pritom utvrđuju koji status Jama igra u pripovijedanju o životu u gradu. Otkrivaju negativne konotacije koje se pripisuju krajoliku kao izvoru opasnosti i prostoru tamnice tijekom Drugog svjetskog rata. Zaključno upućuju na istaknutu ulogu Pazinske jame u procesima stvaranja grada i lokalnog identiteta.
The authors analyze the Pazin Cave (Pazinska jama) as an imagined landscape, focusing on the narratives and practices that the local population associates with the space. They outline the policies of the protected area but emphasize the daily life near the Cave. Combining the theoretical assumptions of the anthropology of landscape and the anthropology of social memory, the Cave is approached as a place of memory involving the life stories of two generations of a Pazin family. At the same time, they examine the status of the Cave in the narration of life in the city. They reveal the negative connotations attributed to the landscape as a source of danger and a place of imprisonment during the Second World War. They conclude with the prominent role of the Pazin Cave in creating Pazin’s urban and local identity.