'Local Music from out There': Roman (Gypsy) Music as World Music in Turkey

• Published in: International review of the aesthetics and sociology of music Vol. 42; no. 1; pp. 97 - 124
• Main Author: Degirmenci, Koray
• Format: Journal Article
• Language: English
• Published: Zagreb Department for Music and Musicology of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Croatian Musicological Society, Music Academy of the University of Zagreb 01-06-2011; Hrvatsko Muzikolosko Drustvo
• Subjects: Analysis; Art music; Clarinets; Communities; Gypsy Music; Music; Music industry; Musical forms; Musical performance; Musicians; Original Scientific Papers - Izvorni znanstveni članci; Senlendrici, Hüsnü; Sesler, Selim; Turkish Music; Wedding music; World Music; Turkey
• ISSN: 0351-5796; 1848-6924

This article discusses how Gypsyness (Romanness) and the notions of the Gypsy (Roman) community and locality are discursively articulated and reconstructed so as to constitute particular elements of 'world music' discourses in Turkey. The discussion attempts to trace and unbundle various elements of Romanness as they are articulated into world music discourses. On the one hand Romanness symbolizes popular Roman images and their associated notions, but on the other it is used to constitute various market discourses of world music. Different discourses of Romanness are oftentimes overlapped and redefined or they replace each. The discussion looks at two of the most popular Roman musicians in Turkish world music market, Selim Sesler and Hüsnü şenlendirici, by using data obtained from ethnographic research that the author carried out in Istanbul. U članku se raspravlja kako su 'romskost' ('ciganskost') i pojmovi ciganske (romske) zajednice i područja diskurzivno artikulirani i rekonstruirani, tako da predstavljaju osobite elemente diskursâ 'glazbi svijeta' u Turskoj. Proizlazeci iz pretpostavke da romskost i snjom povezani elementi nose mnoge maske u diskurzivnom procesu, rasprava pokušava pronaći tragove i razmrsiti te različite elemente romskosti na način kako su artikulirani u diskursima o glazbama svijeta. Romskost s jedne strane simbolizira popularnu sliku o Romima i s njima povezanim pojmovima (kao što su ideje o romskoj zajednici ili području, izvedbenim stilovima povezanim s Ciganima, etnicitetu, njihovim životnim stilovima, itd.), a s druge ju se strane koristi za stvaranje raznih tržišnih diskursa o glazbama svijeta (kao što su iskrenost, osjećaj područnosti, egzotika, izvornost, davnina, autentičnost, i dr.). Unatoč tome što izgledaju raznorodni, ovi diskursi o romskosti često se preklapaju i redefiniraju ili jedan drugoga zamjenjuju kada ih se koristi u stvaranju tržišnih strategija i glazbenih subjektiviteta sudionikâ te pri promicanju albuma na tržištu. Rasprava se bavi dvojicom najpopularnijih romskih glazbenika na turskom tržištu glazbi svijeta; to su Selim Sesler and Hüsnü Şenlendirici. Pritom su upotrijebljeni podatci iz etnografskih istraživanja koja je autor sâm proveo u Istanbulu.