Disfagija u populaciji starijih osoba smještenih u ustanovama za starije i nemoćne

Većina autora navodi povećanu učestalost poremećaja gutanja starijih osoba smještenih u ustanovama, u Hrvatskoj do sada nema sličnih podataka. Uzorak čine 164 osobe (prosječna dob 81 godinu) smještene u domovima za starije i nemoćne i 30 kontrolnih ispitanika (prosječna dob 46 godina). Probir na por...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Logopedija Vol. 8; no. 2; pp. 56 - 62
Main Authors: Kolundžić, Zdravko, Vodanović, Dinah, Premuž, Hrvoje
Format: Journal Article
Language:English
Published: 15-01-2019
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Većina autora navodi povećanu učestalost poremećaja gutanja starijih osoba smještenih u ustanovama, u Hrvatskoj do sada nema sličnih podataka. Uzorak čine 164 osobe (prosječna dob 81 godinu) smještene u domovima za starije i nemoćne i 30 kontrolnih ispitanika (prosječna dob 46 godina). Probir na poremećaje gutanja učinjen je pomoću EAT-10 ljestvice koja je, uz dopuštenje autora i vlasnika licencije, prevedena i prilagođena hrvatskom jeziku. Rezultati pokazuju da 46 % ispitanika ima značajnih teškoća s gutanjem, koje upućuju na moguću disfagiju. Samo 4,6 % njih je hranjeno pomoću NG-sonde. Prema diskriminativnoj funkciji, kašalj je varijabla koja dobro odjeljuje ispitanike s teškoćama gutanja i bez njih. Kašalj je, prema regresijskoj funkciji i dobar prediktor ukupnog rezultata na ljestvici, a u tumačenju rezultata treba biti oprezan zbog moguće tihe aspiracije ili oslabljenog refleksa u starijoj dobi. Potvrđena je prediktivnost ukupnog rezultata na ljestvici s tjelesnom masom, zbog kronično smanjenog unosa hranjivih tvari u organizam. Zaključak: Kod osoba starije životne dobi smještenih u ustanove povećan je rizik za disfagiju koja, najčešće, ostaje neprepoznata. Zbog toga dolazi do smanjenja kvalitete života, učestalijih upala donjih dišnih putova, slabljenja imuniteta, pothranjenosti i dehidracije, što može ugroziti život starijih osoba. Istraživanje bi trebalo biti putokaz logopedima i ostalim stručnjacima, koji se bave disfagijom, da svoj rad usmjere i na stariju populaciju.
ISSN:1330-5484
1849-4706
DOI:10.31299/log.8.2.4