KORIŠTENJE STABILNIH IZOTOPA VODE (Δ2H I Δ18O) ZA PROUČAVANJE PODRIJETLA VODE U TLU PADINSKOGA VINOGRADA: PRVI REZULTATI

Raznolikost procesa koji se odvijaju unutar vadozne zone pri padinskim agroekosustavima čini procjenu dinamike vode izazovnom. Ovaj rad predstavlja prvi uvid u rezultate volumetrijskoga sadržaja vode, granulometrijskoga sastava tla, meteoroloških podataka te izotopni sastav oborina i vode u tlu istr...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published in:Rudarsko-geološko-naftni zbornik Vol. 38; no. 3; p. 1
Main Authors: Kovač, Zoran, Krevh, Vedran, Filipović, Lana, Defterdarović, Jasmina, Buškulić, Patricia, Han, Luka, Filipović, Vilim
Format: Paper
Language:Croatian
English
Published: Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 02-06-2022
Subjects:
Online Access:Get full text
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Raznolikost procesa koji se odvijaju unutar vadozne zone pri padinskim agroekosustavima čini procjenu dinamike vode izazovnom. Ovaj rad predstavlja prvi uvid u rezultate volumetrijskoga sadržaja vode, granulometrijskoga sastava tla, meteoroloških podataka te izotopni sastav oborina i vode u tlu istraživanih u sklopu projekta SUPREHILL, to jest njegova opservatorija. Glavni ciljevi ovoga rada vezani su za procjenu podrijetla vode u tlu padinskoga vinograda, ali i za procjenu dubine do koje se oborine infiltriraju te gdje je moguća pojava preferencijalnoga toka. Za navedenu svrhu korišteni su hidrometeorološki podatci, granulometrijski sastav tla te stabilni izotopi vodika (δ2H) i kisika (δ18O) iz oborina te iz uzorkovane vode iz tla. Rezultati upućuju na postojanje različitoga izotopnog potpisa u vodi u tlu, što sugerira različite obrasce infiltracije na istraživanome području. Također, rezultati pokazuju da sustavi za površinsko i podzemno otjecanje te većina pasivnih lizimetara reagiraju na oborine, dok odaziv usisnih sondi instaliranih na većim dubinama nije očit. Navedeno odgovara rezultatima koji se odnose na varijaciju sadržaja vode u tlu na različitim dubinama. Svi rezultati upućuju na mogućnost postojanja slabije propusnoga sloja na približno 60 cm dubine. Nadalje, preferencijalni tok vode, ako postoji, prema ovim saznanjima može se očekivati do dubine od 80 cm. Očekuje se da će dugoročno praćenje podataka putem uspostavljene senzorske mreže u SUPREHILL opservatoriju preciznije definirati ponašanje vode u tlu i postojanje preferencijalnoga toka vode.
Bibliography:278723
ISSN:1849-0409
DOI:10.17794/rgn.2022.3.1